Životinjski otpad na živinarskim farmama: IncinerPro insineratori kompanije Flextim Industry

Živinarstvo igra ključnu ulogu u globalnom snabdevanju hranom, obezbeđujući milionima ljudi pristupačne i visokokvalitetne proteine. Međutim, pored prednosti, živinarstvo predstavlja značajne izazove u upravljanju i neutralizaciji životinjskog otpada, posebno u bezbednom odlaganju uginulih životinja.

Kao odgovor na to, rešenja poput IncinerPro insineratora, koji distribuira Flextim Industry, postala su neophodna. Ovaj članak istražuje značaj živinarskih farmi, obim industrije u Rumuniji, Evropskoj uniji i širom sveta, kao i kako insineratori IncinerPro nude efikasno i higijensko rešenje za neutralizaciju životinjskog otpada.

Šta je živinarska farma?

Žinarska farma je specijalizovani poljoprivredni objekat gde se domaće ptice poput kokošaka, pataka, ćurki i gusaka uzgajaju prvenstveno za proizvodnju mesa i jaja.

Žinarske farme mogu se kretati od malih dvorišta do ogromnih industrijskih pogona koji proizvode milione ptica godišnje. Ove farme zahtevaju pažljivo upravljanje hranom, vodom, prostorom i otpadom kako bi se osigurao zdrav razvoj jata.

Među mnogim izazovima živinarstva je bezbedno i higijensko odlaganje životinjskog otpada, uključujući uginuća uzrokovana raznim bolestima ili drugim faktorima.

Žinarske farme stvaraju otpad u nekoliko oblika: perje, jaja, izmet i, što je važno, leševe uginulih ptica. Nepravilno odlaganje uginulih životinja može dovesti do širenja bolesti, kontaminacije zemljišta i vode i emisije neprijatnih mirisa.

Zbog toga je neutralizacija životinjskog otpada ključni deo upravljanja farmama.

Živinarstvo kao broj, u Rumuniji? Šta je sa situacijom u EU? Kakva je globalna evolucija?

Rumunija ima značajnu industriju živine, sa milionima ptica koje se godišnje uzgajaju za proizvodnju mesa i jaja. Prema poslednjim podacima, Rumunija se nalazi među vodećim proizvođačima živine u Evropi, sa oko 80 miliona ptica koje se uzgajaju širom zemlje. Ovaj broj odražava rastuću potražnju za proizvodima od živine u Rumuniji i na izvoznom tržištu zemlje.

U širem kontekstu Evropske unije (EU), industrija živine je glavni sektor poljoprivredne proizvodnje.

EU je jedan od najvećih proizvođača živine u svetu, a zemlje poput Francuske, Španije i Poljske prednjače. Proizvodnja živinskog mesa u EU je oko 13 miliona tona.

Globalno, živinarska industrija je doživela eksponencijalni rast u poslednjih nekoliko decenija, podstaknuta rastućom potražnjom za pristupačnim i dostupnim izvorima proteina.

Globalna populacija i proizvodnja živine su takođe koncentrisane u regionima poput Severne Amerike, Azije i Južne Amerike. Ovaj globalni rast ističe važnost rešavanja problema upravljanja otpadom i prevencije bolesti na živinarskim farmama kako bi se osigurale održive proizvodne prakse.

Uzroci smrtnosti

Žinarske farme se suočavaju sa stalnim izazovom upravljanja zdravljem ptica kako bi se smanjio smrtnost. Smrtnost može nastati iz različitih uzroka, uključujući bolesti, faktore životne sredine ili loše rukovanje tokom transporta i proizvodnje.

Uobičajene bolesti i patogeni koji dovode do smrtnosti ptica uključuju:

Efikasne prakse upravljanja, zajedno sa tehnološkim rešenjima kao što je insinerator IncinerPro, mogu pomoći u smanjenju širenja ovih bolesti obezbeđivanjem pravilnog odlaganja otpada.

Koji je tehnološki procenat mortaliteta na farmi živine?

Očekivana stopa mortaliteta na dobro upravljanoj farmi živine je relativno niska, ali i dalje postoji. Generalno, tehnološka stopa mortaliteta – što znači broj ptica koje prirodno uginu zbog bolesti ili drugih faktora tokom svog životnog veka – može se kretati od 3% do 7%, u zavisnosti od različitih uslova, uključujući rasu, prakse upravljanja i protokole biološke bezbednosti na farmi.

Na primer, brojleri, koji se uzgajaju za proizvodnju mesa, imaju tipičnu stopu mortaliteta od oko 4%, dok kokoške nosilje, koje se uzgajaju za proizvodnju jaja, mogu imati nešto veću stopu mortaliteta zbog dužeg životnog veka. Iako se ovaj procenat može činiti niskim, na velikoj farmi sa desetinama ili stotinama hiljada ptica, ovo može dovesti do značajnog otpada koji zahteva pažljivo rukovanje i odlaganje.

Skladištenje otpada u ispravnim uslovima (hladnjak)

Pravilno skladištenje uginule živine pre odlaganja je neophodno kako bi se minimizirao rizik od širenja bolesti i kontaminacije životne sredine. Uginule životinje treba čuvati u rashladnim kontejnerima kako bi se sprečilo raspadanje, emisija mirisa i širenje štetnih patogena.

Rashladni kontejneri pomažu u održavanju kontrolisanog okruženja, usporavajući proces raspadanja i pružajući higijentičko rešenje za skladištenje dok se otpad ne može spaliti ili na drugi način odložiti. U odsustvu hlađenja, trupovi mogu brzo postati leglo bakterija i virusa, što predstavlja ozbiljan biološko-bezbednosni rizik za farmu.

Modeli insineratora pogodni za živinu

Insineratori su praktično i efikasno rešenje za neutralizaciju živinskog otpada, jer spaljivanje efikasno smanjuje količinu otpada i uništava štetne patogene. Međutim, ptičji otpad, za razliku od svinjskog otpada, sadrži relativno malo masti, što mu daje manju snagu sagorevanja. Stoga, insineratori dizajnirani za živinski otpad moraju biti posebno prilagođeni ovoj karakteristici.

Serija IncinerPro kompanije Flextim Industry nudi nekoliko modela pogodnih za živinarske farme:

Kako smanjiti rizik od bolesti na živinarskim farmama

Integracijom naprednih rešenja za spaljivanje poput IncinerPro-a sa strogim merama biološke bezbednosti, farme mogu stvoriti bezbednije i higijensko okruženje, u krajnjoj liniji štiteći i svoju stoku i svoja ulaganja.

Zaključno, upravljanje odlaganjem otpada na živinarskim farmama je ključni aspekt modernog živinarstva. Insineratori životinjskog otpada IncinerPro, instalirani, a naručeni od strane Flextim Industry-a, nude efikasno biološko bezbedno rešenje za neutralizaciju živinskog otpada, pomažući farmama da održe svoju produktivnost uz minimiziranje rizika od bolesti.